Prije dolaska Turaka u naše krajeve, poznato je, da su školstvo vodili uglavnom svećenici i redovnici po samostanima, što je svakako bilo dobro i korisno, ali slabo zastupljeno. Period nakon Mohačke bitke 1526. god. obilježava pad Slavonije u Osmanske ruke, čiji državnici uglavnom nisu puno ulagali u školstvo u našim krajevima, pa ulogu učitelja preuzima crkveni red franjevaca, koji su i prije djelovali u ovim krajevima.

Oslobađanjem Slavonije od Osmanlija 1699. god., dolazi do malog, ali značajnog pomaka, općenito, pa i u školstvu. Gundinci su u šor postavljeni polovicom 18. st. za vladavine famozne carice Marije Terezije.

1774. god. Marija Terezija izdaje nalog da se osnuju škole u većini mjesta u kojima ima kadra i učenika, na njemačkom jeziku i sa učiteljem njemačke nacionalnosti. U okolnim selima bivaju otvorene škole. Tako bivaju otvorene Trivijalne škole (njemačke škole) u Velikoj kopanici i Šamcu 1764. god., a 1775. u Babinoj Gredi. Gundinčani su pohađali škole u okolnim selima jer svoje nisu tada imali. Učio se Njemački jezik, pisanje, čitanje i računanje. Školovanje je trajalo 2-3 godine. 1829. zakonski se nalaže osnivanje narodnih elementarnih škola u svakom mjestu naše pukovnije.

Međutim, dvije godine ranije, 1827., su župnik u Gundincima Ivan Petrović i seoski starješina Bartol Kadić osnovali prvu narodnu školu, koja je bila privatna, a zvala se „Narodna učionica“. Bila je smještena u privatnoj kući, a od 1830. u prostorima općine. Pohađalo ju je oko 50 učenika. Time i službeno započinje školstvo u našem selu. Ova je škola ukinuta 1831. god., a pukovnija izdaje odredbu da se osnuje „Njemačka općinska škola“ u kojoj bi se djeca trebala podučavati i na njemačkim jezikom, osim materinjskim. Ova je i osnovana, a preuređivanjem općinske gostionice, dobiva se prostor za predavanja. To je bilo dosta skromno, u odnosu na današnje mogućnosti. Prvi učitelj Petar Mihić, bio je rodom iz Gundinaca a dužnost je obavljao od 1831. - 1840. god. učio je djecu pisati, čitati, računati te njemački jezik. Župnik je držao sate vjeronauka. U to je vrijeme bilo uobičajeno učenike kažnjavati batinama, packama i sličnim odgojnim mjerama koje su današnjoj djeci  nezamisliva.

 

1836. god. izgrađena je kbr. 123, zgrada u čijoj maloj prostoriji su održavani sati. Kasnije su u školski sustav uvedeni praktični predmeti, npr. kalamljenje, pčelarstvo, voćarstvo. Zanimljive su kazne kojima su neposlušni učenici pokušavani biti dovedeni u red. Primjeri: jedan sat klečanja(nekad i na kukuruzu), prepisivanje zadataka uzastopce, zatvor preko podneva, batinanje trskovcem i ljeskovom šibom, sjedenje u tzv. magarećoj klupi... I tada je kao i danas godina bila podjeljena u dva polugodišta, po svršetku kojih bi učenici polagali ispite pred mnogočlanom komisijom. Komisija je bila i ovlaštena loše učitelje kazniti, ako bi ustanovili da nije odgovorno vršio službu. Srijedom i subotom poslijepodne nije bilo nastave, nego vrijeme za odmor. 1847. god. je upisano toliko učenika da se nastava nije mogla održavati u dotadašnjoj učionici, pod normalnim uvjetima, jer je za trećinu učenika bilo manjka prostora. Tada se začinje plan o proširenju stare ili gradnji nove škole.

 

1857. god. izgrađena je na kbr. 127 škola koja je svoju svrhu ispunjavala sve do 1963. god., premda je bila veoma skromno zdanje. 1871. god. utvrđuje se da djeca obavezno pohađaju školu od svoje 7. godine, i to 7 razreda, u gradovima 8 razreda. Iz svjedodžbe o završenoj školi se može vidjeti koji su se predmeti učili:

 

1. Nauk vjere

2. Slovnica hrvatskog jezika

3. Usmeni i pismeni izraz hrvatskog jezika

4. Zemljopis

5. Povijest

6. Prirodopis

7. Prirodoslovlje

8. Računstvo

9. Mjerstveno likoslovlje i risanje

10. Pisanje

11. Pjevanje

12. Jačanje (gombanje)

13. Njemački jezik

14. Kućanstvo

15. Žensko ručno djelo

16. Gospodarstvo

 

 

1872. godine u Gundincima je bila mješovita općinska škola i to jednorazredna, a od 1877. mješovita dvorazredna. U tzv. Velikoj školi (na kbr. 127) nastavu su pohađali dječaci i djevojčice prvog i drugog razreda, a u zgradi male škole (kbr. 123) dječaci i djevojčice trećeg i četvrtog razreda. Selo je pripadalo pod upravu kotara Županja. Tada je školu pohađalo 82 učenika. Narednih godina se povećeva broj učenika i prelazi stotinu, tako da školski prostor postaje sve tijesniji. Školsko vijeće traži od uprave u Županji da se dopusti poludnevna nastava, što i biva dozvoljeno. 1877. godine se zbog potreba škole, nadograđuje mala prostorija na tzv. Malu školu.

 

Naredno vrijeme je bilo politički veoma turbulentno, međutim ne odražava se previše na školstvo. Nakon ukidanja Vojne krajine, mijenja se i uprava na ovim područjima. Tako 1886. godine nadzor nad pučkim školama prelazi u nadležnost kraljevih županijskih oblasti. 1904. godine se uvodi trorazredna nastava te dolazi i treći učitelj u gundinačku školu. Imeđu dvaju ratova dolazi do izgradnje nove škole. U listopadu 1928. god. na sjednici Općinskog odbora, zaključeno je da se gradi nova škola na gradilištu kbr. 3 uz općinsko poglavarstvo (gdje se danas nalaze zadružni prostori). Još iste godine je sakupljeno 15000 dinara, a škola je izgrađena iduće godine. Također se iduće godine nastava proširuje na četverorazrednu.

Također je proglašen novi zakon koji naređuje da škola traje 8 godina. 1930./1931. god. u Gundincima se prvi puta uvodi trogodišnja opetovnica i osmogodišnje obavezno školovanje. Neposredno pred Drugi svjetski rat,  školu u Gundincima pohađalo je 230 učenika. Za vrijeme rata se škola odvija redovno, unatoč ratnom stanju.

U proljeće 1954. god. NO Kotara Županja donosi odluku o gradnji nove školske zgrade u Gundincima. Iste godine se gradi nova škola, koja se svečano otvara 2.9.1967. god., premda se u dijelovima nastava održavala i ranije. Zgrada o kojoj govorimo je škola u kojoj se i danas održava nastava. 1955./1956. god. završava svoje osmogodišnje školovanje prva generacija. Nakon toga se velik dio učenika upisuje u srednje škole. Zanimljiv je podatak da je najveći broj učenika u ovoj školi bio 1960. god., a dosegnuo je 480.

Škola je 1977. god. dobila ime „Ivan Koren“, po učitelju koji je radio u njoj za vrijeme Drugog sv. rata. Veliki zahvati na školi su se radili 1981./1982. kada su adaptirane dvije učionice, postavljeno je 350 kvadrata pločica u hol i hodnik škole, zidovi hodnika obloženi su zidnim oblogama, betonirani su prilazi, kupljena je sva oprema za specijalizirane učionice od prvog do osmog razreda, izmijenjen je kompletan krov i popravljena konstrukcija krovišta škole, postavljeni novi kada su adaptirane dvije učionice, postavljeno je 350 kvadrata oluci i sređen okoliš škole.

 skola

 

Izvor je stanoviti materijal koji smo dobili u školi pod nazivom „POVIJEST OSNOVNE ŠKOLE

`IVAN KOREN ` GUNDINCI(Gundinci, 2. listopad 1982.)“, a pisan je povodom obilježavanja 150. godine

škole u Gundincima

 

Pripremio: Nikola Neretljak

Danas je 22/10/2017, i prema katoličkom kalendaru danas slave imendan: Marija Saloma, Dražen

Brojač posjeta

Danas 19

Jučer 27

Ovaj tjedan 244

Ovaj mjesec 831

Sveukupno 113467

Idi na vrh