O Općini
Općinsko središte (i naselje) Gundinci smješteno je na krajnjem istoku Brodsko-posavske županije, uz županijsku cestu Donji Andrijevci-Divoševci-Velika Kopanica-Gundinci-Babina Greda. Od županijskog središta udaljeno je 42 km. U mjestu živi 2018 stanovnika u 628 domaćnstava, na površini od 58 četvornih km. Dan općine je 21. rujna, na blagdan Sv. Mateja, zaštitnika župe. U općini je registrirano 13 tvrtki i 11 obrtnika. Načelnik općine je Ilija Markotić.

O nastanku današnjeg imena Gundinaca postoje dvije legende. Prema prvoj, još dok nije bilo sagrađenog nasipa, Sava se često razlijevala gundinačkim krajem i plavila selo. Prilikom povlačenja vode ostajale su mnoge mlake odnosno bare. Jednu baru narod je nazvao »Gunjica«, vjerojatno zbog toga što su pokraj nje rasle divlje dunje, odnosno gunje, kako kažu mještani. Od te bare (mlake] »Gunjica« selo je dobilo ime Gunjica, Gunjice i naposljetku Gundinci. Bilo je, kažu, prijedloga da se selo zove Gunja, ali pošto je nedaleko (u županjskoj Posavini) već bilo mjesto tog imena, dobilo je sadašnji naziv. Druga legenda kaže da je selo zapravo dobilo me po kukcu koji se zove gundelj. U gustim hrastovim šumama koje su okruživale selo bilo je mnogo toga kukca, pa i ta priča nije bez osnova. Prvi pisani trag o postojanju mjesta, prema karti naselja Slavonije datira oko 1500. godine. Za Turaka Gundinci su potpadali pod staru župu u Rastiću. Nakon ustrojavanja Vojne krajine činili su zajedno s Babinom Gredom Šestu kompaniju sa s edištem najprije u Gundincima i kasnije u Babinoj Gredi.Ukidanjem Vojne krajine Gundinci su dobili status općine kao samostalne upravne jedinice. U izvorniku još su zapisani kao Kundinczi (1698.], 6L:idinczi (1730.) i pod sadašnjim imenom 1760. godine.

Povjest općine

Prilikom popisa Srijemskog sandžaka 1571.godine (SIREM SANCAGI TAHRIR DEFTERI ), navodi se u nahiji Posavje selo (Kariye-i) Gundinci koji su tada imali 22 kuće (Hane). Upisani su ovi stanovnici tj. kuće domaćini :
Paval Vrban, Mato Ivaniš, Petar Moysit’, Grgur Mati, Petar Vargit’ (Varžić), Ihmarik Mikloš, Lukač Borić, Ištfan Lukač, Yakob Ihmarik, Filip Sentit’, Đura Sentit’, Martin Lukač, Mikola Lukač, Dimitar Lukač, Andra …?, Antol Vranit’, Nikola Lukač, Ivan Belosit’, Marko Velimir, Toma Tihoyit’, (?), Bala Moysit’, Istfan Mladoš.

Nakon osobođenja slavonske Posavine od Turaka, vojna Komora je 1698.godine izvršila popis naselja i stanovništva.

Vojno graničarsko selo GUNDINCI / Kundincz / – ”ovo mjesto smješteno među močvarama i johinim šumama. Udaljeno od Broda 4 milje,od Osijeka 8, a Petrovaradina 15. Svi su stanovnici u vrijeme Turaka bili seljaci, a sada su vojnici (graničari), katoličke vjere. Selo ima 30 kuća podignutih od složenih drva u obliku kruga, pokrivenih dijelom slamom, a dijelom daskama. Ima 4,5 cijela naseljena selišta. Područje ovog mjesta proteže se dvije ugarske milje uokolo. Njegove granice; s istoka Županja /Supanie/, sa zapada selo Beravci /Beravcze/, s juga selo Sikirevci / Szekirevacz/, a sa sjevera pusto selo Perkovci /Perkovczy/. Veća mjesta su: s istoka – Babina Greda /Babagerenda/, sa zapada Brod, s juga pusta tvrđava Dorr, te sa sjevera Mikanovci. Ovo područje ima oko 300 jutara obrađenih i neobrađenih oranica, više obraslih johinom šumom i grmljem. Nema gorica.

Boljih sjenokoša ima oko 40 jutara. Šume za ogrijev ima dovoljno, pa i hrastove za građu, tisove, johine i jablanove, do 200 jutara. Na ovom području nema traga kamene crkve
ili svjetovne zgrade. Ima jedan mlin na potočiću Beravi (Garava) načinjen na kašike. Žironosne hrastove šume oslobođene od plaćanja ima oko 100 jutara. Selo ima obilje ribnjaka i bara u
kojima ima mnogo riba i kornjača. Turski gospodar ovog mjesta bio je Mehmet spahija iz Broda, komu stanovnici nisu plaćali ništa u gotovini već je svaki radio sedam dana.Od svake svinje plaćali su po jedan novčić i svaki stanovnik koji je imao koze morao je platiti 12 novčića. Desetinu od
svih uroda davali su istom turskom gospodaru, osim desetine vina. Turskom caru su od svake kuće godišnje plaćali 3 forinte, u svemu 30 forinti od 10 kućica, te su davali radove na osječkom mostu.

Našem caru (habsburškom) davali su samo teške i stalne vojne te seljačke službe.

Popis stanovništva 1698. godine sela GUNDINCI

PAGUS HAIDONICALIS KUNDINCZ

  1. Phillip Kokanovics (Filip Kokanović),
  2. Jacob Bacsics ( Jakob Bačić),
  3. Thomo Matepcsanin (Tomo Matepščanin),
  4. Bartol Ognanovics ( Bartol Ognjanov ),
  5. Bartol Golulubisics ( Bartol Golubčić),
  6. Marian Babics (Marijan Babić ),
  7. Ztephan Lukascevacz (Stjepan Lukačevac),
  8. 
Ztephan Mikulics ( Stjepan Mikulić ),
  9. Thomo Varsics (Tomo Varžić),
  10. Jurka Biberovics ( Đurka Biberović),
  11. Illia Jusbassics ( Ilija Juzbašić),
  12. Marco Balinsevics ( Marko Balinčević),
  13. Nicola Bellakovics ( Nikola Belaković),
  14. Paval Babics ( Pavo Babić),
  15. Ivan Kadics (Ivan Kadić),
  16. Peter Kadics (Petar Kadić),
  17. Franyo Sarolics (Franjo Šarolić),
  18. Miho Varsics (Mijo Varžić),
  19. Marian Huszarevics (Marijan Užarević),
  20. Marco Mihics (Marko Mihić),
  21. Mato Karasangi (Mato Karašangi),
  22. Franyo Varsics (Franjo Varžić),
  23. Thomo Kadics (Tomo Kadić),
  24. Luco Vincsetics (Luko Vincetić),
  25. Mitar Uszarevics (Mitar Užarević),
  26. Joan Jerg Bakstek,
  27. 
Miska Balintevics (Miško Balintović),
  28. Philip Busigia,
  29. Jura Busics (Đura Bušić ),
  30. Simo Kokanovics ( Šimo Kokanović),
  31. Bernyak Maly (Bernjak Mali ),
  32. Bernyak Veliki (Bernjak Veliki),
  33. Stepan Mihics (Stjepan Mihić),
  34. Dominko Orsolics (Dominko Oršolić),
  35. Lovak Lesics (Lovak Lešić ),
  36. Dimitar Jovanovacz (Dimitar Jovanovac),
  37. Nicola Kokanovics ( Nikola Kokanović),
  38. Matan Papressics (Matan Papratović),
  39. Jaxa Mihics (Jakša Mihić)

Godine 1730. selo Gundinci su imali oko 30 katoličkih kuća i drvenu kapelu (oratorij), a 1746.god. imali su 42 kuće sa 452 stanovnika katolika. Izvještaj kanonske vizite 1734.god. u ime stanovnika Gundinaca potpisali su Bernjak Janković, desetar i Bariša Mihić. U izvješću 1758.godine selo Gundinci su imali 72 kuće, a umjesto stare, sagrađena je nova kapela sv. Mateja, dimenzija oko 14 x 8 m, sa zvonom pred ulaznim vratima od oko 50 kg. Stanovnici sela su se ukapali na groblju Gradac kod Berave zajedno sa Beravcima i Jarugama.

Selo GUNDINCI 1760.godine

Godine 1760. Gundinci su imali 72 kuće, 151 obitelj i
787 stanovnika katolika. Kuće domaćini su bili :

bračnih parova članova
–

  1. Blaž Užarević 5 11
  2. Nikola Užarević 4 24
  3. Mika Užarević 3 10
  4. Bartol Varžić 3 9
  5. Matija Varžić 3 9
  6. Ivan Varžić 5 13
  7. Đuro Užarević 2 10
  8. Ivan Užarević 1 11
  9. Martin Užarević 4 20
  10. Antun Matasović 1 13
  11. Marijan Varžić – 3
  12. Augustin Varžić 1 5
  13. Marko Varžić 1 6
  14. Matija Mihić 3 12
  15. Petar Varžić 5 23
  16. Andrija Kadić 1 8
  17. Ivan Mihić 1 6
  18. Karlo Mihić 2 16
  19. Petar Mihić 2 18
  20. Đuro Kokanović 4 20
  21. Vinko Kokanović 1 4
  22. Andrija Kokanović 3 10
  23. Mijo Varžić 3 9
  24. Ivan Kokanović 1 6
  25. Blaž Kokanović 5 19
  26. Marko Kokanović 2 10
  27. Pavo Lučić 1 8
  28. Ilija Lučić 3 12
  29. Bernard Matasović 2 10
  30. Antun Matasović 1 11
  31. Ivan Matasović 1 7
  32. Mijo Horvatović 3 11
  33. Andrija Varžić 1 4
  34. Ivan Varžić 1 7
  35. Martin Janković 2 8
  36. Luka Karavidović 2 8
  37. Šimo Karavidović 2 10
  38. Marko Kokanović 2 23
  39. Blaž Kokanović 3 17
  40. Đuro Kokanović 2 9
  41. Marko Kokanović 2 6
  42. Antun Papratović 2 10
  43. Marijan Papratović 2 7
  44. Petar Kadić – 9
  45. Đuro Kadić 3 18
  46. Blaž Kadić 2 10
  47. Petar Mihić 4 11
  48. Marko Kadić 4 22
  49. Ivan Mihić 2 20
  50. Bartol Kadić 1 5
  51. Jeronim Kadić 1 5
  52. Franjo Kadić 1 7
  53. Mijo Kadić 1 12
  54. Marijan Kadić 2 9
  55. Šimo Kadić 2 7
  56. Đuro Kokanović 3 13
  57. Lovro Kadić 1 5
  58. Marijan Kokanović 3 22
  59. Grgo Kokanović 1 10
  60. Andrija Janković 2 11
  61. Tomo Janković 1 8
  62. Šimo Knežević 2 10
  63. Đuro Mihić 1 10
  64. Luka Mihić 1 7
  65. Mato Mihić 1 5
  66. Grgo Mihić 6 31
  67. Petar Mihić 2 10
  68. Jeronim Varžić 2 8
  69. Marijan Mihić 1 7
  70. Jeronim Varžić 1 8
  71. Petar Mihić 1 8

Položaj Gundinaca

Općina Gundinci: Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ( NN RH br. 90/92), ustrojena je Općina Gundinci sa sjedištem u istoimenom mjestu, a u okviru Brodsko-posavske županije. U sastavu Općine Gundinci nalazi se samo jedno istoimeno naselje Gundinci.
Općina Gundinci locirana je u krajnjem istočnom djelu Brodsko-posavske županije. Općina Gundinci graniči unutar Brodsko-posavske županije s dvije jedinice lokalne samouprave i to: Općina Velika Kopanica na zapadu i Općina Sikirevci na jugu. Sjeverna i istočna granica Općine Gundinci ujedno je i županijska granica prema Osječko-baranjskoj županiji i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Položaj Gundinaca u odnosu na Brodsko-posavsku županiju
Općina Gundinci zauzima površinu od 59,68 km2 ili 5968 ha. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina Gundinci ima 2294 stanovnika što čini gustoću od 38,44 stanovnika/km2. Čitavo područje Općine Gundinci je nizinsko, a ujedno nalazi se na najnižoj nadmorskoj visini u čitavoj županiji (nadmorska visina cca. 85-90 m).

Osnovni podaci o teritoriju Općine Gundinci
Ukupno općinskih granica 52,56 km.

Gundinački atar
Karta Gundinaca iz 1941. godine prikazuje prostorni razmještaj starih stanova, kanala i ulica u mjerilu 1:25000. Izrađena je u svrhu rekonstrukcije kanalne mreže. Kartu možete preuzeti u PDF formatu klikom na sliku, ili na poveznicu ispod. Preuzimanjem datoteke možete vidjeti sve detalje jednostavnom manipulacijom PDF dokumenta.Poveznica: Karta Gundinaca iz 1941. godine (veličina 2.35 MB)